Internacionalni sajam knjiga 2021. koji je sedmu godinu zaredom okupio veliki broj čitalačke publike i ljubitelja pisane riječi, završen je sinoć, 10. oktobra. 

U okviru posljednjeg, petog dana, kroz razgovore u pratećem programu, predstavljeno je stvaralaštvo domaćih i regionalnih književnika i nove publikacije recentnih autora sa ovih prostora. Gošća sajma bila je prevoditeljka i profesorica na Univerzitetu u Beču, Maša Dabić koja je u kontekstu ove teme kazala da je odluka o bavljenju prevodilištvom bio splet slučajnosti, a ne njen prvi izbor, posebno se osvrnuvši na specifičnu oblast kojom se bavi, a to je prevođenje psihoterapije. U razgovoru sa Jelenom Knežević, kazala je da je iz tog iskustva nastao njen roman „Gubici trenjem“ koji je ušao u najuži izbor za za austrijsku književnu nagradu za debitanski roman. Roman se bavi problemom vrijednosti i dostojanstva čovjeka, koje je postalo aktuelno sa izbijanjem izbjegličke krize 2015. godine. Ističući da je prevodilački posao konstantna dinamika u pokretu, kazala je i da svaki čovek raste u jezičko kompleksnoj atmosferi, pa i onaj koji nikad nije učio neki strani jezik, jer jezik nije samo ono što je u rječniku. 

O sociološko - istorijskoj studiji pod nazivom ,,Evropska krajnja desnica” koja istražuje pojave i tokove razvoja krajnje desnice nakon Drugog svjetskog rata mr Janko Ljumović razgovarao je sa autorom prof.dr Jovom Bakićem i Zoranom Hamovićem direktorom izdavačke kuće “Klio” i urednikom edicije “Agora” u okviru koje je objavljena pomenuta studija. Autor je naveo da je glavna metoda pri izradi knjige morala biti uporedna istorijska analiza, tj. osnovna jedinica analize su bile političke stranke krajnje desnice. On je, pored toga, kazao da se iz poraza ljevice, mogu izvući brojne pouke. Svaki poraz je kako ističe, u tom smislu “ljekovit” jer nam omogućava da se lakše borimo, postajući svjesni problema. On je ukazao i na trend da se o povratku fašizma u posljednje vrijeme govori kroz zamjenu teza, prikazujući ga kao prikriveni naconalizam. Kad je riječ o populizmu, autor odbija taj pojam, jer je po njegovom mišljenju pomodan i služi više za političke bitke i zapravo se, preko tog pojma, veoma lako relativizuje fašizam. 

Direktor izdavačke kuće “Klio” Zoran Hamović se osvrnuo na izdavaštvo navodeći da knjige ,,ne služe ničemu ako nam ne daju prostor slobode, a one koje nas zarobljavaju proizvode uslove za fašizam i stvaraju jedan prostor koji je zagušen i gdje se svaka naša kreativna misao gubi.” Bosansko-hercegovački pisac Faruk Šehić predstavio je svoje novo izdanje, kratki roman ,,Greta’’,koji nas prema riječima autora uvodi u svijet “emocionalnog transrealizma”, kroz dva nivoa - realni svijet sa jedne strane i onaj drugi fantastični i magični u kojem sve što se dešava je lako zamislivo. Kroz tu kombinaciju autobiografske proze i fikcije “Greta” priča priču o porodici koja je imala hrabrosti da se suoči sa svojom sudbinom. U razgovoru sa Draganom Erjavšek, Šehić je istakao da je lik Grete inspirisan stvarnom osobom koja je postojala u njegovom i životu njegove porodice, a donekle simbolizuje mjesto “spajanja svjetova” , pogotovo kulturološki i mentalitetski. Iako na malom broju stranica, roman je značenjem vrlo bogat, a upravo njegova transrealnost pomaže da se lakše opišu jake i intenzivne emocije koje nosi. Dodao je da mnogi kniževnici današnjice posežu za pisanjem sa što manje značenja, zbog moguće lakše recepcije kod čitalaca, dok on u tom smislu ostaje na kursu svog prepoznatljivog jezika i stila. 

Dio sajma bio je rezervisan i za razgovor o poeziji i stvaralaštvu Marka Pogačara, jednog od najboljih predstavnika mlađe generacije pjesnika na ovim prostorima. U razgovoru sa Draganom Tripković autor se osvrnuo na nedavno objavljenu knjigu “Korov, ili protiv književnosti” koja sadrži putopise i pjesničke zapise sa njegovih putovanja, U pomenutoj knjizi su sabrani tekstovi iz oko 68 gradova, koji nijesu putopisi u klasičnom smislu, već lirske refleksije o gradovima, ljudima, knjigama, prevoznim sredstvima… Pogačar je istakao i da nikad nije pokušao da se bavi romanom kao formom, premda je imao više ideja koje je razrađivao ali, kako kaže, nijedna nije bila adekvatna. 

Na samom kraju, u okviru segmenta ,,Umjetnost i politika’’ promovisana je monografija “Mikrokozmi Ilije Šoškića” publikovana u izdanju Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada. Knjiga o bogatom artističkom i životnom iskustvu svjetskog umjetnika Ilije Šoškića, jednog od pionira video umjetnosti i performansa, prati retrospektivnu izložbu istog naziva, u okviru koje su prije par mjeseci u Podgorici producirane instalativne forme, foto-dokumentacija i ostali radovi Šoškićeve umjetničke prakse. 

U ime izdavača, Sekretarijata za kulturu i sport, sekretarka Ana Medigović, kazala je da jedno ovakvo izdanje ima višestruk značaj za crnogorsku društvenu i umjetničku javnost, jer se njome prezentuju neoavangardne životne strategije Šoškića, kao legat za unapređenje aktulenih umjetničkih praksi i dokument za istraživanje budućim generacijama. U razgovoru sa Nelom Gligorović, istaknuto je i da aktivizam Ilije Šoškića traje duže od pola vijeka na jugoslovenskoj, italijanskoj, evropskoj i svjetskoj sceni, te da je prezentacija konceptualnog opusa od velike važnosti za crnogorsku publiku i umjetnike i savremenu nezavisnu scenu. U uključenju putem video linka, umjetnik Ilija Šoškić i urednica knjige Dragica Čakić, sa posebnom emocijom istakli su da je ovo knjiga o istoriji umjetnosti koju može čitati i razumjeti svaki čovjek, bez razlike, i da će kroz nju najbolje shvatiti u čemu je značaj umjetnikovog stvaralačkog rada i njegove, pomalo “komplikovane” umjetnosti. 

Posljednji program sedmog sajma knjiga, sekretarka Medigović zaključila je riječima da su i ove godine, tokom pet dana, otvorene važne teme, predstavljeni brojni književni naslovi, novi autori i izdavači. Time su se, kako kaže, otvorila i vrata budućim saradnjama, zamislima i uspješnim projektima i postavile osnove za osmi Internacionalni sajam knjiga.

SEKRETARIJAT ZA KULTURU I SPORT