ENG
Sve vijesti

Podgorica

Grad koji volim

Podgorica se nalazi u sjevernom dijelu Zetske kotline, u središtu Crne Gore, na raskrsnici nekoliko značajnih putnih pravaca koji vode od mora, ka kontinentalnom dijelu zemlje.Nalazi se na nadmorskoj visini od 44,5 metara. Geografski položaj određen je koordinatama 42,26 sjeverne geografske širine i 19,16 stepeni istočne geografske dužine.

Prirodne karakteristike

Veliki broj podzemnih voda čini da je ovo područje poznato po zdravoj pijaćoj vodi. Posebnu vrijednost i prirodnu ljepotu predstavljaju rijeke Morača i Ribnica koje grad sijeku u pravcima sjever-jug i istok-zapad.

Prolazniku u trajnom sjećanju ostaju krečnjačka korita, kamenite nastrešnice, pećine i svojevrsni kanjoni, između kojih se provlače čiste i bistre rijeke, sa dosta plaža, brzaka, zavoja i virova. Podgorica je okružena i bujnim vinogorjima: ćemovskim, lješanskim, doljanskim.

Pročitajte više...






Klima

Na klimu Podgorice utiče Jadransko more, dolinom rijeke Bojane, preko Skadarskog jezera. Pod uticajem okolnih planina, sredozemna klima se mijenja, tako da Podgorica ima izmijenjeno – sredozemnu klimu, koja se odlikuje toplim i vrućim ljetima i blagim i kišovitim zimama. Zahvaljujući termičkim uticajima Jadranskog mora, Podgorica ima visoke zimske temperature vazduha.

- Srednja godišnja temperatura vazduha u Podgorici je 16,4°C, maksimalna 40,7°C, a minimalna je –4,6°C.
- Srednja godišnja količina padavina u Podgorici je 1544mm, a relativna vlažnost vazduha je 59,6%.
- Prosječan broj kišnih dana je 118, sniježnih 3, a sa jakim vjetrom 58.

Ljeto u Podgorici je izrazito toplo i dugotrajno. Ljetnjih dana, u kojima temperatura vazduha dostiže ili prelazi granicu od 25°C, ima oko 135. Obilje sunca i toplote, relativno mali broj dana sa padavinama, povoljna relativna vlažnost vazduha i dobra provjetrenost čine osnovne klimatske karakteristike i svrstavaju Podgoricu u oblast sa ugodnom klimom.


         

Teritorija i stanovništvo

Procjene broja stanovnika Uprave za statistiku pokazuju da je sredinom 2019. godine u Podgorici živjelo 189 260 stanovnika, što predstavlja 30.43 % ukupnog stanovništva Crne Gore.

Polna struktura stanovništva prema podacima Popisa 2011. godine (koji obuhvataju i Tuzi), pokazuje da je u ukupnom stanovništvu 48.7 muškaraca i 51,3% žena.

Prema Popisu 2011. godine u  Podgorici živi:
57,35% – Crnogoraca,
23,26% – Srba,
5,13% - Albanaca,
2,22% - Muslimana,
2,14% – Roma,
1,98% – Bošnjaka.

Ostale nacije su zastupljene sa manje od 1% u ukupnom stanovništvu Podgorice.

         

Istorija

Podgorica se nalazi na raskrsnici nekoliko značajnih putnih pravaca, koji se slivaju dolinama rijeke Zete, Morače i Cijevne, u kotlini Skadarskog jezera i u blizini Jadranskog mora, u plodnoj ravnici sa povoljnim klimatskim uslovima. Ovaj prostor je još od davnina bio veoma pogodan za formiranje ljudskih naselja, zato su ovdje naselja postojala još u praistorijsko doba. Najstariji ostaci materijalne kulture na ovom području pripadaju mlađem kamenom dobu. Dalji razvoj omogućio je pojavu organizovanog ljudskog naselja koje će preživjeti mnoge događaje.

U ilirskom razdoblju su na području Zetsko-bjelopavlićke kotline živjeli pripadnici dva ilirska plemena – Labeati i Dokleati, koji su najneposrednije uticali na nastanak ovdašnjih naselja. Labeati su naseljavali područje od Skadra do današnje Podgorice. Imali su svoju tvrđavu Meteon, današnji Medun, i razvijenu organizaciju života, posebno vojnu. I Dokleati su bili nastanjeni u dolini rijeke Zete, te su, zahvaljujući plodnoj ravnici i povoljnom geografskom i saobraćajnom položaju, imali brzi ekonomski uspon. Njihovo najveće naselje bila je Duklja. Grad se nalazio na oko tri kilometra sjeverozapadno od današnje Podgorice. Urbanistički, Duklja je bila prilagođena konfiguraciji terena. To je za ono doba bio veliki grad, sa 8-10 hiljada stanovnika, u kome su bila riješena sva osnovna komunalna pitanja. Relativno veliku gustinu naseljenosti, u prostoru koji je imao jedva nešto više od desetak kilometara u prečniku, uslovili su geografski položaj, povoljni klimatski i ekonomski uslovi i odbrambene pozicije, što je za ta vremena bilo od velikog značaja.

Pročitajte više...






ZELENO LICE PODGORICE

Podgorica na dva točka

Podgorica na dva točka

Moje drvo

Moje drvo

Kesa je više previše

Kesa je više previše

Mikro 020

Mikro 020

Katastar zelenih površina

Katastar zelenih površina

Katastar zelenih površina

Naša Gorica