Premijera predstave “Ukroćena goropad”, po tekstu Vilijema Šekspira, biće izvedena u Velikoj sali Kulturno-informativnog centra “Budo Tomović”, 5. februara sa početkom u 20h. 

Ovim projektom Gradsko pozorište podiže ljestvicu repertoarskog i produkcijskog formiranja u ozbiljan teatar regionanih i evropskih razmjera. Nakon 20 godina Šekspir na sceni Gradskog pozorišta znači ne samo značajan naslov, nego i prvenstveno umjetničko sazrijevanje podmlađenog ansambla i same institucije, a sve zahvaljujući sjajnom autorskom timu predvođenom majstorskom palicom iskusnog reditelja Dejana Projkovskog. 

"Predstava “Ukroćena goropad” je drsko produkciono i značenjsko čitanje Šekspira koje u prvi plan stavlja mladu postavu Gradskog pozorišta koja ne priznaje klišeje i konvencije. Vođeni Dejanom Projkovskim i njegovom "poetičkom licencom" napravili smo predstavu koja je međaš nove produkcije Gradskog pozorišta”, istakao je dirtektor Gradskog pozorišta Stevan Koprivica.

”Ova predstava će zasigurno promovisati nova, perspektivna glumačka imena na našoj sceni", kazao je umjetnički direktor Dušan Kovačević.

“Šekspir je cio univerzum koji sam po sebi sadrži sve odgovore na prošlost, dileme i pitanja sadašnjosti i proročanstva budućnosti. Tekst “Ukroćene goropad” napisan je u doba kasne renesanse, ali udahnjuje našu modernost kroz teme i probleme drame, koje su zapravo sastavni dio i naših života. Komad je danas posebno aktuelan jer se dovodi u pitanje rod. Šekspir nas uvijek vraća na izvor osnovnih principa ljudskog bića. Ali mi nećemo ništa reći na našu temu, ako ne postavimo pitanje: da li postoji specifični ženski smisao, koji se razlikuje od muškog? I ako je tako, može li se očekivati da se ženski smisao pronađe u muškom svijetu? Kao reditelj sam imao iskustva sa psihološkim sjenčenjima ženskih likova. Čini mi se da su ženski likovi uvijek psihološki tananije osjenčeni nego muški; ženski smisao meni liči na harfu, a muški na gitaru, broj žica je različit. Time ne želim dati prednost ženama pred muškarcima u smislu senzibiliteta, jer ja znam da je još od učenja o animusu i anime uobičajeno da se tako govori. Naš zadatak u pozorištu je da rušimo stereotipe o muškom i ženskom“, istakao je reditelj Dejan Projkovski.

 “Ukroćena goropad” nije materijal za postdramski teatar, zato što se princip mimezisa u ovom Šekspirovom komadu apsolutno primjenjuje, i sve je oponašanje i podražavanje, pa čak neverbalni ili paraverbalni  znakovi u predstavi imaju veoma utemeljenu simboličku upotrjebljivost. Zavodljiva i magična igra kojom ovaj maestralni pisac vlada, objašnjava i gledaocu i glumcu gotovo iste stvari: suštinu i ljepotu pozorišne umjetnosti.

Sadašnjost Šeskpira tumači kroz povezana shvatanja svijeta i načina na koji funkcioniše, kroz njegove poetičke stavove i elemente kojima je naša zbilja zatrpana. Tako smo i u ovom komadu postavljali pitanja kako sadašnjost podnosi Šekspira i da li su metapoetički djelovi njegovih komedija, tragedija, njegovih soneta, okupljeni oko konstatacije da je Šekspir pisac koji je sve napisao”, zapisuje dramaturškinja Dragana Tripković. 

Reprizno izvođenje predstave „Ukroćena goropad“ biće 6. februara u KIC-u „Budo Tomović“ u 20 sati. 

GRADSKO POZORIŠTE PODGORICA