Osmi Internacionalni sajam knjiga Podgorica 2022. završen je nizom književnih promocija u Bemax areni. U toku petodnevnog trajanja, na Sajmu je predstavljeno preko 50 izdavača, i održano preko 40 izuzetno kvalitetnih i raznovrsnih pratećih programa. Posjetioci su bili u prilici da prisustvuju promocijama knjiga domaćih autora, ali i nekih poznatih imena iz regiona i Evrope.
 

Internacionalni sajam knjiga osmu godinu zaredom bilježi kontinuirani razvoj u programskom, produkcionom i organizacionom smislu. Svake godine se sve bolje pozicionira na regionalnoj kulturnoj mapi, i polako postaje nezaobilazna adresa za sve važne izdavače i ljubitelje knjige.

Velika završnica VIII Internacionalnog sajma knjiga u Bemax areni protekla je u znaku romana „Anomalija“, poznatog crnogorskog književnika i dobitnika Trinaestojulske nagrade - Andreja Nikolaidisa. „Anomalija“ nam donosi devet apokaliptičnih priča povezanih epilogom, u kojem su filmske scene presijecane esejističkim uvidima u dijaboličnu prirodu stvarnosti. 

Ovaj čovjek vjerovatno piše najbolje na ovim prostorima, kazao je na promociji nagrađivani bosanskohercegovački novinar i kolumnista Dragan Bursać.

„Lakoća s kojom ovaj čovjek sipa genijalnosti ponekad samo subjekat, predikat, tačku, a ponekad u rečenicama za koje vam treba dobro poznavanje opšte kulture, odnosno stanje realnosti na planeti zemlji, je fascinantna. Po meni, ovo je nešto najbolje što je Andrej napisao, znači jedna od najboljih stvari na ovom govornom području u zadnje vrijeme“, kazao je Bursać, nazivajući Nikolaidisa „stubom riječi“.

Veliki broj ljubitelja književnosti okupila je i nova knjiga Dragana Bursaća „Čekajući Dylan Doga u Srebrenici“.

„Knjiga je nastala u periodu dok sam gutao zlo oko sebe. U knjizi ima 200-300 likova koji imaju stvarna imena i prezimena, koji su ubijeni, koji su ratni zločinci, koji su heroji mira u doba rata, to je neka suštinska podjela u knjizi. Najmanje što sam mogao jeste da oživim žrtve, makar da ne umru drugom smrću, a to je smrt zaborava. Sve je manje živih svjedoka, za nekih desetak godina više neće biti živog svjedoka da potvrdi vaše pisanje, zato imamo malo vremena“, kazao je Bursać.

Posljednjeg dana Sajma predstavljena je i publikacija „(Ne)nasilje i odgovornost, između strukture i kulture: Smjernice za građenje nenasilnih zajednica“, koja je nastala kao rezultat dvogodišnje saradnje grupe teoretičarki, aktivistkinja i feministkinja regiona bivše Jugoslavije. Knjiga je koncipirana tako da prikazuje kontinuum nasilja, odnosno sukcesivni put nasilja, od strukturnog do personalnog. Sa urednicama izdanja Marijanom Stojčić i Nađom Bobičić razgovarala je Nela Gligorović.

„Nasilje nije samo interpersonalno, nasilje je stanje u kojem 99 odsto nas permanentno živi. Kod nas se reaguje na nasilje tek kad se desi, a niko ne pita zašto je uopšte do toga došlo“, kazala je Nađa Bobičić.

I roman „Posljednja crvena godina“ austrijske autorke Suzane Gregor predstavljen je na završnoj večeri u Bemax areni. Autorka kaže da su tekstovi koje piše o Srednjoj Evropi češće lokalne priče.

„Danas je sve manje više pomiješano, razni autori se mogu naći na jednom mjestu. To u suštini i i jeste zadatak književnosti - da spoji lokalno i globalno. Fascinira me kad neko mjesto doživim kao moje, ili ga ne doživim uopšte. Kao mala sam naučila da živim između dvije kulture, s obzirom na to da sam sa devet godina iz Slovačke prešla u Austriju. Sa novim jezikom je došlo i novo razmišljanje, učenjem jezika učimo potpuno novi svijet“, kazala je austrijska spisateljica.

Podgoričani su imali priliku da uživaju i u novoj knjizi poezije Đorđa Šćepovića „Kućni red logora“, koja je ujedno i spustila zavjesu na ovogodišnje, VIII izdanje Internacionalnog Sajma knjiga u Bemax areni.

“Uviđamo razne pjesnikove identitete: oca, sina, pjesnika, čitaoca, pronicljivoga posmatrača i kritičara društvene stvarnosti, putnika, pesimiste ili humaniste. Jedna od dominantnih figura takvoga kruga pjesama jeste figura oca kojem Šćepović posvećuje zbirku. Međutim, odsustvo oca nije naznačeno samo u posveti kao paradoks zbirke, već čini osnovno tematsko obilježje određenih pjesama. Sjećanje na oca na različite načine lajtmotivski prelazi iz pjesme u pjesmu, pa se u određenom smislu može posmatrati kao tematski obrazac čitave zbirke. No, bez obzira na to kako mu se pristupa, ono je uvijek u korelativnoj vezi sa motivima prolaznosti vremena i regresije pamćenja”, kazao je na predstavljanju Milan Marković iz PEN centra.

Jedan od najznačajnijih programskih sadržaja ovogodišnjeg Internacionalnog sajma knjiga, bio je i otvaranje Podgoričke knjižare/čitaonice u centru grada, koje je postalo novo mjesto okupljanja ljubitelja pisane riječi. Otvorena je s namjerom podsticanja kulture čitanja, ali i širenja kapaciteta kulture u Glavnom gradu. Knjižara/čitaonica funkcioniše u sastavu Narodne biblioteke "Radosav Ljumović", a pod pokroviteljstvom Glavnog grada.